U subotu, 16. 12. u 20 sati projekcijom klasika Vještice (Häxan, 1922) uz glazbenu pratnju Alena i Nenada Sinkauza u kinu Kinoteka počinje novi tematski program Zimske priče: Začarani ekran posvećen magiji na velikom platnu.

Nastale u periodu kada je film tek počeo otkrivati svoje izražajne mogućnosti, Vještice su jedno od prvih remek-djela svjetske kinematografije. Poznate i pod svojim originalnim nazivom Häxan, ovaj film Benjamina Christensena gledatelje vodi na putovanje kroz povijest misticizma i magije, od magijskih vjerovanja primitivnih zajednica, preko srednjovjekovnih progona vještica, sve do pojave psiholoških i neuroloških bolesnika u 20. stoljeću, u kojima pronalazi objašnjenje za pojave koje je predmoderni čovjek pripisivao nadnaravnim silama.

Christensenov film nastao je u periodu kada u kinematografiji još nisu postojali ni rodovi niti žanrovi kakve poznajemo danas. Iz tog razloga često ga se naziva pretečom horora, filmskog eseja i rekonstrukcijskog dokumentarca, koje je svojom pojavom preduhitrio za nekoliko desetljeća.

Vještice su ostvarile veliki uspjeh na domaćem tržištu, no u većini europskih zemalja bile skraćivane i cenzurirane zbog za to vrijeme šokantnog i kontroverznog sadržaja. U Kinoteci se prikazuje integralna, restaurirana verzija ovog klasika, i to u glazbenoj interpretaciji Alena i Nenada Sinkauza, glazbenika koji su zahvaljujući svome originalnom, hrabrom i nesputanom istraživanju izražajnih mogućnosti glazbe i zvuka već davno zaslužili titulu čarobnjaka glazbene scene. Svojim soundtrackom za Vještice oduševili su publiku Motovunskog filmskog festivala 2022. godine, a njegova druga projekcija bit će upravo u subotu, 16. prosinca u Kinoteci.

Ciklus Zimske priče: Začarani ekran sastoji se od tridesetak filmova podijeljenih u sedam tematskih cjelina koje istražuju različite načine na koje se motiv magije koristio u povijesti filma: kao simbol predmodernih zajednica ili oznaka dječjeg pogleda na svijet, drugo ime za ljubav ili povod borbe među spolovima, metafora progona društvenih manjina ili simbol kotrakulture i otpora.

Izbor filmova sastoji se od žanrovski raznolikih naslova u rasponu od klasika kao što su Sjene izgubljenih predaka Sergeja Paradžanova, Suspiria (1977) Darija Argenta i Rosemaryna beba (1968) Romana Polanskog, do naslova poput Drvo kleke (1990) Nietzchke Keene s Björk u glavnoj ulozi i Almadovárova omiljenog filma Zanos (1979) Ivána Zuluete, koji su spremni da ih otkrije nova publika. Svi filmovi prikazuju se u posljednje dostupnim restauriranim i redateljskim verzijama.

Neki od recentnih naslova iz programa imat će svoju hrvatsku kinopremijeru, a među njima se ističe Nećeš biti sama (2022), prvijenac Gorana Stolevskog, autora manjinske koprodukcije Domaćinstvo za početnike (2023).

Ciklus Zimske priče: Začarani ekran će se održavati od 16. prosinca do 10. veljače 2024., a programsku knjižicu možete preuzeti ovdje.