Čarolija filma ili filmska magija spada među izraze koje koristimo kada želimo opisati specifičan utisak koji na nas ima iskustvo gledanja filma. Sam izraz pomalo je paradoksalan, jer za razliku od brojnih drugih umjetnosti kinematograf je proizvod modernog doba, omogućen napretkom tehnologije. No s obzirom na osjećaj opčinjenosti koji dobivamo prepuštajući se pokretnim slikama, učinak koji film ima nad gledateljem često opisujemo kao začaranost.
Često se kaže da je električna žarulja rastjerala nadnaravna bića koja su živjela u sjeni, no možda su se vještice, vampiri, vukodlaci i vile samo preselili na veliki ekran, odakle nas magijom pokretnih slika opčinjavaju i zaposjedaju.
Sama magija stara je koliko i čovjek. Uz znanost i religiju radi se o jednom od tri velika sustava vjerovanja preko kojih čovjek objašnjava svoje mjesto u svijetu. Osnovna razlika među njima proizlazi iz mjesta koje čovjek ima u odnosu prema svijetu koji ga okružuje: u religiji čovjek štuje i obožava, u znanosti tumači i objašnjava, dok u magiji zapovijeda silama koje ga okružuju. Stoga nije neobično da magijske i okultne prakse doživljavaju porast popularnosti u trenucima velikih društvenih kriza ili među pojedincima koji imaju dojam da gube autonomiju nad vlastitim životima.
Naš tradicionalni ciklus Zimske priče ove smo sezone odlučili posvetiti Začaranom ekranu. Kroz tridesetak filmova podijeljenih u sedam tematskih cjelina istražit ćemo načine na koji su se magija i film prepletali, nadopunjavali i inspirirali kroz povijest.
Na raskrižju puteva predstavit će priče koje tematiziraju odnos između magije, religije i znanosti, s posebnim naglaskom na kinematograf kao vampira tehnološkog doba. Tema Bajanje i kazivanje vodi nas u predmoderna vremena, u kojima su ljudi dijelili stvarnost s nadnaravnim bićima, dok oni iz filmovi u Kraju djetinjstva koriste magijske motive kako bi rekonstruirali dječji pogled na svijet.
Fantazije o(be)snaživanja istražuju različite načine na koji su se magijske prakse koristile u svrhu osobnog razvoja, posebice u kontekstu mijene tradicionalnih rodnih uloga. Filmovi koje prikazujemo u Iz kućne radinosti pokušat će odgovoriti na pitanje je li ljubav magija kojoj često podliježemo?
Tematske cjeline pred kraj ciklusa društveno su angažiranije. Sezona lova bavi se mehanizmima stigmatizacije te političkih progona, ali i otpora, dok U Narcisovu ogledalu istražujemo spajanje magijske tradicije i kontrakulturalnih praksi, kao alternative tradicionalnim vjerskim i društvenim sustavima, koji su u to vrijeme prolazili kroz krizu.
U ciklusu ćete pronaći žanrovski raznolike naslove, od kojih neki imaju status klasika, a neki su zreli da ih otkrije nova publika. Dio će filmova u sklopu ciklusa imati svoju hrvatsku kinopremijeru, a gdje god je moguće nastojali smo nabaviti zasad posljednje dostupne restauracije i redateljske verzije. Izbor filmova sastoji se od žanrovski raznolikih naslova u rasponu od klasika kao što su Sjene izgubljenih predaka Sergeja Paradžanova, Suspiria (1977) Darija Argenta i Rosemaryna beba (1968) Romana Polanskog, do naslova poput Drvo kleke (1990) Nietzchke Keene s Björk u glavnoj ulozi i Almadovárova omiljenog filma Zanos (1979) Ivána Zuluete, koji su spremni da ih otkrije nova publika. Svi filmovi prikazuju se u posljednje dostupnim restauriranim i redateljskim verzijama.
Neki od recentnih naslova iz programa imat će svoju hrvatsku kinopremijeru, a među njima se ističe Nećeš biti sama (2022), prvijenac Gorana Stolevskog, autora manjinske koprodukcije Domaćinstvo za početnike (2023).
Ciklus Zimske priče: Začarani ekran će se održavati od 16. prosinca do 10. veljače 2024., a programsku knjižicu možete preuzeti ovdje.
Kordunska ulica 1, 10000 Zagreb
kinoteka@centarcesarec.hr
Radno vrijeme blagajne: 1 sat prije projekcije
Broj telefona blagajne: 01/5619-189
KONTAKT:
Centar za kulturu i film Augusta Cesarca
sjedište i radionički prostori
Ilica 227, 1. i 3. kat, 10000 Zagreb
info@centarcesarec.hr
Ponosni član: