„Kultni petak“ poseban je program kina Kinoteka namijenjen filmofilima pustolovna duha čiji je filmski ukus otvoren egzotičnom, provokativnom i rubnom filmskom izrazu. Unutar ove programske linije prikazivat ćemo filmske naslove koji su s vremenom izgradili vjernu sljedbu posvećenih štovatelja – mnoge od njih i po prvi puta nakon dugo vremena na velikome platnu.

Naočiti aristokrat Louis de Pointe du Lac upoznaje novinara kojem pripovijeda o svome životu: priču o gubitku, ljubavi, izdaji i osamljenosti. No Louis tvrdi je vampir, a njegova životna priča obuhvaća dva stoljeća života… i smrti.

Intervju s vampirom adaptacija je istoimenog romana Anne Rice iz 1976. godine, prvog iz njezina popularnog serijala Vampirske kronike. Rice je za film napisala i scenarij, no projekt je zapeo u tzv. „razvojnom paklu“, sve dok se režije nije prihvatio friški oskarovac Neil Jordan (Plačljiva igra, 1992). Jordan je Riceinu stilski i tematski bogatu prozu uspješno pretočio u raskošnu kombinaciju melodrame i strave, koja je ostvarila veliki uspjeh na kinoblagajnama, a zaradila je i dvije nominacije za Oscara (scenografija, glazba). Uspjehu filma pomogli su i nadahnuti nastupi Brada Pitta i Toma Curisea u ulozi Louisa i Lestata, a ne treba zaboraviti ni impresivni nastup tada dvanaestogodišnje Kirsten Dunst u ulozi Claudije, vampirice zarobljene u tijelu djevojčice, koja joj je donijela i nominaciju za Zlatni globus.

Intervju s vampirom uklopio se u revizionističke, postmodernističke trendove u žanru strave sedamdesetih i devedesetih godina, koji su vampire transformirali iz zubatih čudovišta s istočnoeuropskim naglaskom u romantične antijunake u potrazi za smislom. Pa premda se Vampirske kronike drže za preteče suvremenih uspješnica kao što je planetarno popularna saga Sumrak, ne dajte se zavarati: Riceini vampiri grizu! Dok je Stephanie Meyer sanitizirala vampirsku mitologiju, Rice je objeručke prigrlila njezin transgresivni potencijal, ali i ljudske korijene čudovišnosti svojih likova. Rezultat su putene, provokativne, a nerijetko i subverzivne priče koje već desetljećima užasavaju i fasciniraju.

Tekuću godinu u Kinoteci stoga smo odlučili ispratiti posvetom ovoj nedavno preminuloj umjetnici – spisateljici koja nas je na osebujan način podsjetila da je najstrašniji, ali i najprivlačniji dio čudovišta njegov ljudski odraz.