Nina je ginekologinja koja radi u maloj i jedinoj bolnici u provincijskom gradu. Kada novorođenče umre pod njenim nadzorom optužena je za uzrokovanje njegove smrti. Tijekom istrage svaki detalj njezina privatnog i profesionalnog života dolazi pod povećalo ugrožavajući njen pravi poziv. Danju i noću Nina predano vozi kroz naizgled idilični ruralni krajolik istočne Gruzije do seoskih domova trudnih djevojaka i žena kako bi izvela neodobrene pobačaje. Njena beskompromisna posvećenost zadatku koji samo ona može izvršiti i nepresušna empatija prema pacijenticama u kontrastu su s njenom suzdržanom vanjštinom i okljaštrenom intimnom sferom života. Asketsku i strogo kontroliranu strukturu njene svakodnevice povremeno razbijaju riskantni i anonimni seksualni susreti. Mučne nokturalne vožnje kaljavim seoskim makadamima izmjenjuju se s blistavim proplamsajima razbuđene flore i kadrovima mirišljavih cvjetnih polja, a konvencionalno režirane dramaturške scene (dovedene do krajnje tjeskobnog napregnuća) protkane su fantastičnim sekvencama u kojima se čudovišna sablast iščašenim kretnjama neumoljivo probija iz okružujućeg mraka. Začudnost dodatno apostrofira minimalistička glazbena podloga eksperimentalnog skladatelja Matthewa Herberta koja integrira akcentuirane zvukove iz protagonistkinjine fizičke okoline. Krije li Ninina principijelna misija duboko zakopanu traumu, a njezin otpor agoničku i mučeničku submisivnost? Je li neustrašiva junakinja istinski slobodna ili i sama ne može uteći okovima patrijarhata?
S jedne strane April je uznemirujuća meditacija o seksualnosti i transgresiji, a s druge strane prodorna analiza dihotomije i konvergencije između egzistencije i ženskosti ukotvljena u cikličnost rođenja i smrti. Od drevne rimske mitologije naovamo april simbolizira plodnost i obnovu života no u rigidnoj patrijarhalnoj sredini raskošno aprilsko bujanje prikriva emocionalnu jalovost, čudolike transfiguracije i okoštale predrasude. U konačnici drugi film Dee Kulumbegashvili demonstrira iluzornost modernosti – bolnica u kojoj Nina radi diči se najsuvremenijom medicinskom opremom, besprijekornom higijenom i transparentnim metodama istrage. No njenim sterilno bijelim i uglancanim interijerima kao i okolnim zabačenim selima vladaju ista stoljetna preduvjerenja koja sijajući strah, nasilje i neukost prolongiraju podjarmljenost ženskih tijela trijumviratu braka, religije i države. (Dina Pokrajac)
Kordunska ulica 1, 10000 Zagreb
kinoteka@centarcesarec.hr
Radno vrijeme blagajne: 1 sat prije projekcije
KONTAKT:
Centar za kulturu i film Augusta Cesarca
sjedište i radionički prostori
Ilica 227, 1. i 3. kat, 10000 Zagreb
info@centarcesarec.hr
Ponosni član: