Program

Početkom 20. stoljeća senator Ranson Stoddard i njegova supruga Hallie dolaze u gradić Shibone na američkom Zapadu, kako bi prisustvovali sprovodu starog prijatelja Toma Doniphona. Dajući intervju za lokalne novine, Stoddard se prisjeća vremena kada je u grad stigao kao mladi, idealistički odvjetnik, koji je svojim uvjerenjem u to da se pravda ne postiže nasilnim odmazdama nego poštivanjem zakona stao na žulj lokalnom siledžiji i odmetniku Libertyju Valanceu.

Čovjek koji je ubio Libertyja Valancea uvrštava se među najbolje vesterne svih vremena. Premda nije prvi koji je problematizirao mitove iz samih temelja žanra, njegova tema smjene heroja „stare škole“ koji su branili granicu Divljeg Zapada poklopila se i sa sumrakom zlatnog doba vesterna, koji je početkom šezdesetih i sam već bio na izdisaju. Fordov film smješten je u razdoblje američke povijesti u kojem je vjera u zakon, ustav i demokraciju zamijenila razračunavanje u dvobojima i odmetništvo kao ideal slobode, a na mjesto tajanstvenih jahača opasanih pištoljima došli su političari i pravnici oboružani knjigama.

Elegična atmosfera proizlazi iz svijesti o neizbježnosti ovih procesa, a ona je dodatno naglašena i pomalo anakronom odlukom da se film snimi crno-bijelom fotografijom, čime Ford namjerno u sjećanje prizva početke žanra. Artificijelnost koju je time postigao i vizualnim sredstvima ilustrira glasoviti citat po kojem je film i poznat: „Ovo je Zapad, gospodine. Kada legenda postaje činjenicom, printamo legendu“. Ante Peterlić stoga je prozvao Libertyja Valancea političkim vesternom, u kojem se zajednica koleba između romantičarske nostalgije i suočenja s povijesnim činjenicama.

I šezdeset godina nakon premijere, Fordov film jedna je od najsnažnijih priča o važnosti koju mitovi imaju za izgradnju sustava i zajednica, čak i kada su im temelji podignuti na laži.