Krajem 17. stoljeća u Engleskoj gospođa Herbert, supruga bogatog poslovnjaka, unajmljuje mladog i arogantnog gospodina Nevillea da u 12 crteža ovjekovječi ladanjsko imanje njezina muža, dok je on na putu. Neville pristaje i useljava u njihov dom, gdje nameće svoje stroge metode rada kućanstvu, a pritom se upušta u vezu s gospođom Herbert i njezinom kćeri. No neobični predmeti koji se pojavljuju u krajoliku upućuju na to da je Neville uvučen u zaplet koji nadilazi erotske intrige dokonih aristokrata.

Peter Greenaway spada među originalnije i inovativnije filmske autore, a poznat je po svojim nastojanjima da filmsku naraciju odmakne od realističkih, posebice književnih pripovjednih konvencija. Crtačev ugovor njegov je prvi igrani film, eruditsko poigravanje kodovima kazališta, libertinske proze, povijesti arhitekture i slikarstva te klasičnog britanskog whodunnita, u kojem je pokazao da ni najobičniji pejzaž nije lišen narativnog potencijala, ako znate čitati tragove koji se nalaze unutar okvira.

Crta li crtač ono što vidi ili ono što zna pitanje je koje Greenaway stavlja pred Nevillea, vještog zanatliju kojem ipak nedostaje dovoljno mašte da bi prepoznao zaplet u koji je protiv volje uvučen. Greenawayevim riječima – samo zato što ima oči, ne znači da vidi što se događa.

Greenaway na istu kušnju stavlja i gledatelje, koje neprestano obasipa vizualnim i auditivnim podražajima: naglašeno teatralnim dijalozima sa složenim igrama riječi, glazbom Michaela Nymana koja ne ilustrira zaplet nego se razvija vlastitom logikom, pa sve do raskošnih baroknih kostima i perika koje poništavaju naturalizam u glumi i mizansceni.

Ova duhovita i vrlo britanska priča o okvirima, stvaranju značenja, znanju i moći te seksu, novcu, klasi i umjetnosti, jedan je od najoriginalnijih filmova osamdesetih, a u sklopu ciklusa prikazujemo ga u nedavno restauriranoj verziji.