Kroz oči djeteta Patpro će proći kroz tri razdoblja povijesti njezina domorodačkog naroda, u srcu amazonske prašume. Neumorno progonjeni, ali vođeni ritualima svojih predaka, ljubavlju prema prirodi i borbom za očuvanje svoje slobode, Krahô nikada ne prestaju izmišljati nove oblike otpora. Cvijet buritija zahvaća posljednjih 80 godina u životu Krahôa uz fokus na masakr koji se dogodio 1940. godine u kojem su poginuli deseci domorodaca. Snimanje masakra bilo je velika dilema. U pitanju je priča koja se mora ispričati, no redatelji nikako nisu htjeli proizvesti slike koje bi ponovno perpetuirale nasilje. Stoga shvaćaju da je jedini način da ga snime kroz njihova zajednička sjećanja, kroz priče iz kolektivnog imaginarija ovog naroda koji inzistira na preživljavanju.
Cvijet buritija sniman je petnaest mjeseci u četiri različita sela unutar domorodačke zemlje Kraholândia. Povijesni izvještaji temeljeni na razgovorima i aktualna zbivanja u zajednici poslužili su kao osnova za građenje filmskog narativa uz bliskoj suradnji s domorodcima koji su i supotpisali scenarij. Demonstracije u Brasiliji zbog presude koja ugrožava domorodački način života, kao i opasnosti s kojima se suočavaju posljednjih godina – krađa divljih životinja, sječa, reaktivacija ilegalne brane – apsorbirani su u film, kroz narativ u kojem prošlost i sadašnjost ravnopravno koegzistiraju. Ako su oblici nasilja danas višestruki i sposobni uništiti cijele narode, oblici otpora još su snažniji, življi i svakodnevno se iznova izmišljaju.
Za razliku od invazivnog agrobiznisa Krahô ne vide cerrado („koljevka vode“ kako nazivaju amazonski bazen) i njegove žitelje kao “sredstva” ili “resurse” koja treba iskoristiti. Naprotiv, cerrado je za njih složena i vitalna mreža sastavljena od ljudi, biljaka, životinja, duhova i drugih entiteta koji misle, osjećaju i djeluju u svijetu. Zbog njihova drevnog suživota i intenzivne interakcije s tim bićima, Krahô su razvili sofisticirano ekološko znanje, koje se generacijama prenosi kroz pripovijesti, pjesme i rituale. Ovaj autohtoni narod stoga je danas na prvoj liniji bitke koja se tiče sudbine cijelog planeta.
