Katharina Blum samozatajna je djevojka, koja na zabavi upoznaje naočitog Ludwiga, s kojim provede noć. Sljedeći dan u stan joj upada policija, jer se ispostavlja da je Ludwig traženi njemački terorist, čega Katharina nije bila svjesna. No u potrazi za žrtvenim janjetom, policija je uhićuje i odvodi u stanicu na ispitivanje, dok će senzacionalistički novinari od njezina života napraviti spektakl poniženja, uvlačeći u blato i njezine poslodavce, prijatelje i obitelj.

Izgubljena čast Katharine Blum adaptacija je istoimene novele Heinricha Bölla, njemačkog nobelovca koji je nekoliko godina ranije i sam prošao kroz sličan tretman zbog toga što je javno osudio pretjerano nasilje kojim se njemačka policija okomila na aktiviste studentskog pokreta. Film je to o destruktivnoj sprezi policije i žutog tiska, koji pod maskom demokracije i prava na informiranje pojedinca u cijelosti lišava njegova prava na privatnost i dostojanstvo – a upravo je to jedan od „trulih elemenata“ koje su i dovele do formiranja urbanih gerila i oružanih ustanaka, koji su obilježili njemačku jesen.

Izgubljena čast Katharine Blum vjerojatno je jedan od najciničnijih političkih trilera 1970-ih, miljama daleko od optimizma američkih žanrovskih ostvarenja poput Svih predsjednikovih ljudi (1976), koji su u neovisnom novinarstvu vidjeli korektiv korumpirane vlasti. Podučeni iskustvom iz vlastitog okruženja Schlöndorff i von Trotta stvorili su klaustrofobičnu viziju sustava koji i trideset godina nakon holokausta i dalje okrutnom učinkovitošću sankcionira sve one koje označi nepoželjnima.