Tridesetogodišnji Jérémie vraća se u rodno selo Saint-Martial u Središnjem masivu kako bi prisustvovao sahrani starog prijatelja. U ovom neobičnom mjestu prepunom neizrečenih stvari, Jérémie postaje meta glasina i sumnje, što ga navodi da učini nešto neoprostivo, nakon čega završava u središtu policijske istrage. Jérémie je dječački šarmantan i old school učtiv i svojom zavodljivom zlokobnošću podsjeća na francusku inačicu Toma Ripleyja ili pak tajanstvenog stranca Terencea Stampa koji u Pasolinijevom Teoremu dovodi do potpune dezintegracije buržujske porodice čije članove snubi.
Uz čašicu pastisa i omlet od smrčaka za doručak igra zavođenja može otpočeti. Napaljeni pop Griseul, koketna udovica Martine, temperamentni Vincent i debeljuškasti Walter- svi su u nekom trenutku meta Jérémievih erotskih poriva, no iako se stalno susreću usred noći ili upadaju jedni drugima u domove, prije konzumacije uvijek dolazi do rasplinuća. Seksualnu fluidnost likova prati žanrovska fluidnost karakteristična za Guiraudieov opus – Misericordia (latinski termin za milost) istovremeno je začudna psihodrama o seksualnoj žudnji, filozofijska vježba maskirana kao prizemna provincijalna melodrama i metafizički inkliniran neo-noir. U jesenskom ambijentu prigušeno zemljanih tonova umjesto romanse razvija se dražesno sardonična kriminalistička priča u kojoj omniseksualnost i sociopatija idu ruku pod ruku. Prisutne su primjese majstora žanra Simenona i Chabrola ali sve je natopljeno Guiraudievim žovijalnim queer svjetonazorom.
Filmska značenja mijenjaju se brzopleto poput Jérémievih romantičnih interesa a motivacije i želje protagonista ostaju ambivalentne kako nama tako i njima samima. No postaje sve jasnije da je u pitanju parabola krivnje, iskupljenja i nužnosti transgresije u iščašenom modernom svijetu. Kako kaže Griseul „trebamo ubojstva jer ona nam nude mogućnost za poniznost, suosjećanje i milost“ – to je perverzna istina svijeta u kojem živimo. No dok su kod njegova sunarodnjaka Bressona dobro i zlo prožeti radikalnom milošću, kod Guiraudieja milost je u najboljem slučaju osujećena. (Dina Pokrajac)
