Kada se u šoping centru zagleda u dezorijentiranog mladog beskućnika Valea, starija žena dobije nenadane, neobjašnjive napadaje. Valea ubrzo odvode agenti misteriozne korporacije ConSec. Ondje mu znanstvenik Paul Ruth otkriva kako je Vale zapravo skener, pripadnik posebne grupe ljudi obdarenih telepatskim i psihokinetičkim moćima. Ruth regrutira Valea kako bi mu pomogao zaustaviti odmetnutog moćnog skenera Revoka i članove njegova pokreta, koji žele zavladati svijetom.
Film koji je kanadskom redatelju konačno otvorio vrata američkog tržišta, a rezultirao je i cijelom franšizom, u kojoj Cronenberg ipak nije sudjelovao. Moć razaranja nastavlja se na američki val filmova paranoje 70-ih (Prisluškivanje, Maratonac, Ubojice i svjedoci), nastalih u vrijeme kada su američka vanjska politika i skandali u zemlji poljuljali vjeru ljudi u vladine institucije i inspirirali širenje brojnih teorija zavjere. Politička previranja, ubrzani razvoj novih tehnologija i Hladni rat unijeli su u društvo poseban okus egzistencijalne tjeskobe koja je urodila mnoštvom genijalnih trilera o tajnim organizacijama i vladinim urotama koje nevidljivo upravljaju životima ljudi, često uz pomoć još nepoznatih revolucionarnih tehnologija. U likovima skenera, nerazlučivih od običnih ljudi i čije sposobnosti nisu uočljive onima koji ne znaju što traže, Moć razaranja sjajno utjelovljuje nevidljivu ruku vlade i korporacija.
Samo snimanje bilo je ispunjeno preprekama te se set filma pamti kao jedan od najkaotičnijih u Cronenbergovoj karijeri. Naime, zbog uvjeta financiranja ekipa je imala tek dva tjedna za snimanje s nedovršenim scenarijem što je pojačalo košmarno-tjeskobnu atmosferu. Moć razaranja sadrži jednu od najpoznatijih antologijskih SF horor scena – eksploziju glave prilikom sučeljavanja dvojice skenera koja je na testnu publiku ostavila toliko snažan utisak da su je s početka filma morali premjestiti ipak dublje u zaplet jer gledatelji nakon nje više nisu bili u stanju pratiti radnju.
