Mladi znanstvenik Seth Brundle upoznaje novinarku Veronicu Quaife i pokazuje joj svoj najnoviji izum, stroj za teleportaciju. Početak je to njihove suradnje i strastvene veze. No revolucionarni telepod još nije dovršen. Kao svaki filmski genijalac, Brundle ne odustaje dok ne pronađe rješenje i u naletu entuzijazma testira stroj na samome sebi. Kada mu se u telepodu pridruži muha, njihovi će se genetski kodovi spojiti i tako započeti Brundleovu stravičnu transformaciju u jedno sasvim novo biće.
Ova tragična body horror romansa najveći je komercijalni uspjeh Cronenbergove karijere i jedini njegov film nagrađen Oscarom, onim za masku. Vizualna briljantnost i emotivna težina Brundleove bolne transformacije u čovjeka-muhu ni danas ne gube na snazi, pokazujući fascinantnu dramaturšku moć tog filmskog umijeća koje kod Cronenberga doseže sasvim nove razine (ne)zamislivoga. Zasluge ovdje pripadaju majstorskom dvojcu Stephanu Dupiusu i Chrisu Walasu, kreatoru najneodoljivijih filmskih čudovišta – gremlina.
Maska u Cronenbergovim filmovima nadilazi estetiku šoka i odbojnosti. Njezina gotovo opipljiva organska teksturalnost nadražuje živčane završetke gledatelja i zavlači se u duboke slojeve kolektivnog nesvjesnog, dajući oblik našim strahovima, gađenjima, bolima i željama. Takvo tlo plodno je za alegorijska čitanja pa je tako i Muha često interpretirana kao alegorija epidemije AIDS-a koja je u to vrijeme počela harati svijetom. Smrtnost, bolest, starenje i fizičko propadanje vječne su fiksacije ljudskih strahova kojima se u umjetnosti vraćamo s gotovo fetišističkom opsesijom. Cronenbergov Seth Brundle oživotvorena je manifestacija tih strahova, a njegova tjelesna transformacija umjetnička je instalacija u kojoj se oni sublimiraju u mračan motiv znanstvenog i tehnološkog napretka.
Iako najpoznatiji, Cronenbergova Muha nije prvi film o Sethu Brundleu. Riječ je o slobodnom remakeu istoimene uspješnice iz 1958. s Vincentom Priceom, a neke bi mogao iznenaditi podatak da je jedan od vodećih producenata na projektu legenda američke filmske satire – Mel Brooks. No njegovo ime ostalo je nepotpisano kako američku publiku ne bi navelo u tragikomičnu zabludu o tome što ih čeka na platnu.
Kordunska ulica 1, 10000 Zagreb
kinoteka@centarcesarec.hr
Radno vrijeme blagajne: 1 sat prije projekcije
Broj telefona blagajne: 01/5619-189
KONTAKT:
Centar za kulturu i film Augusta Cesarca
sjedište i radionički prostori
Ilica 227, 1. i 3. kat, 10000 Zagreb
info@centarcesarec.hr
Ponosni član: