Isus Krist stolar je u Nazaretu, koji proizvodi križeve za rimske vlasti. Ima mistične vizije i osjeća Božji poziv, no muče ga nesigurnost i krivnja. Marija Magdalena, žena s kojom je mogao zasnovati obitelj, postala je prostitutka, pa nije siguran je li njegovo odupiranje grijehu stvar uvjerenja ili običan kukavičluk. Njegov ga prijatelj Juda uvjerava da mu je budućnost u politici, gdje će se boriti za oslobođenje židovskog naroda iz rimskih okova, no Isus osjeća drugačije. Stoga odlazi u pustinju iz koje će izaći kao novi čovjek… ili Bog.
Posljednje Kristovo iskušenje adaptacija je istoimenog romana grčkog pisca Nikosa Kazantzakisa, autora poznatog Grka Zorbe, kao i projekt koji je Martin Scorsese dugo priželjkivao realizirati. Scorsese je i sam jedno vrijeme razmišljao o tome da se zaredi, a Kazantzakisovu romanu privuklo ga je to što naglasak stavlja na ljudsku stranu Kristove osobnosti: njegove sumnje, dvojbe i strahove. U eseju za Criterion David Ehrenstein navodi da je Scorseseova verzija neortodoksna utoliko što Kristovu božansku prirodu ne uzima kao datost, nego je prikazuje kao proces koji se gradi iz ljudskih mana i nedoumica. Upravo je to ono što Scorseseov film čini netipičnim u odnosu na ostale koji se bave temom Kristova života, a izazvalo je i otpor u radikalnim katoličkim krugovima. Scorsese se temi kršćanske vjere vratio tri desetljeća kasnije u Tišini (Silence, 2016), adaptaciji glasovitog romana Shûsakua Endôa, a poznavatelji njegova opusa prepoznat će motive krivnje, kajanja i iskupljenja te fizičkih i duhovnih raspeća u čitavu nizu njegovih radova.
David Bowie u filmu pojavljuje se u ulozi Poncija Pilata, koji utamničenom Kristu kaže: „Jedna je stvar htjeti promijeniti način na koji ljudi žive. Ali ti želiš promijeniti način na koji ljudi misle i osjećaju.“ Rečenica se može primijeniti i na Bowiejevu umjetničku praksu, jer premda se on nikada nije predstavljao kao mesijanska figura, svojom glazbenom i izvedbenom praksom snažno je uzdrmao mnogo toga što se u kulturi shvaćalo kao fiksno.
Kordunska ulica 1, 10000 Zagreb
kinoteka@centarcesarec.hr
Radno vrijeme blagajne: 1 sat prije projekcije
Broj telefona blagajne: 01/5619-189
KONTAKT:
Centar za kulturu i film Augusta Cesarca
sjedište i radionički prostori
Ilica 227, 1. i 3. kat, 10000 Zagreb
info@centarcesarec.hr
Ponosni član: