Naočit mornar i kriminalac Querelle stiže u lučki grad Brest te odlazi u bordel gdje upoznaje niz različitih likova na marginama društva. Kada ubije svog partnera krijumčara, Querelle upada u vrtlog nasilja i seksa i zaljubljuje se u Gila, također ubojicu. Sve pod budnim okom svog zapovjednika Seblona, opsjednutog mladim mornarom.

Prikazan kratko nakon Fassbinderove smrti u 37. godini života, Querelle je njegovo posljednje djelo. Film je adaptacija romana Querelle de Brest (1947.) provokativnog francuskog književnika Jeana Geneta, koji se u svojim djelima eksplicitno bavio homoseksualnosti i izvrtao tradicionalne moralne vrijednosti poetskim prikazima kriminalaca i ostalih društvenih otpadnika. Sam Genet nikada nije vidio film jer se u kinu „ne može pušiti“.

Mada je scenarij isprva bio ponuđen nizu hollywoodskih redatelja, tek je Fassbinder prihvatio zadatak, a predložak je transformirao u žestoko stiliziranu transgresivnu odiseju prizemnim ljudskim nagonima koji svaki pokušaj prisnosti neminovno odvode u izdaju i borbu za dominacijom. Okupan plamtećim narančastim svjetlom, Querelle na svakom koraku proklamira svoju artificijelnost i filmičnost. Meki fokus, raskošne studijske kulise i koreografirane kretnje likova u neprekidnom homoerotskom plesu podsjećaju da je riječ o izvedbi, ali što se izvodi?

Muškost. A kroz nju ritualizirana darvinistička borba za prevlast. Je li oružje u toj borbi nasilje ili seks, svejedno je. Seks, nasilje, politika i moć u Fasbinderovu su opisu neraskidivo povezani, a u Querelleu se stapaju do nerazlučivosti, pri čemu su svaki čin i interakcija premazani seksualnim nabojem. Čak je i bratsko rivalstvo obilježeno snažnom dozom homoerotike, dok se likovi neprestano probijaju šumom falusnih crteža i struktura. Arena u kojoj se odvija glavna borba za društvenu moć pritom je prije svega muška. Žene su izgurane na tribine, poput jedinog ženskog lika, Lysiane, u interpretaciji nezaboravne Jeanne Moreau.

Sva je egzistencija borba erosa i tanatosa, poručuje nam Querelle, bilo unutar jednog pojedinca, između njih dvoje, u privatnoj sferi ili na razini cijelog društva.