Program

Valerie je trinaestogodišnja djevojčica, koja živi sa skromnom bakom. No svijet oko nje počet će se mijenjati kada shvati da naušnice, koje joj je u nasljedstvo ostavila majka, posjeduju neobičnu moć, zbog koje postaju predmetom želje svih koji je okružuju.

Valerie i tjedan čuda nastala je u prilično napetom trenutku čehoslovačke povijesti: nakon invazije SSSR-a 1968., politička se klima zaoštrila, a mnogi su se redatelji našli na crnoj listi, zbog čega im je onemogućen daljnji rad. Jaromil Jireš po svim je predispozicijama trebao biti među njima: 1969. za veliki je ekran adaptirao Kunderinu Šalu, koja je netom nakon premijera bila bunkerirana zbog negativnog prikaza komunističkih vlasti, gdje je ostala sljedećih dvadeset godina. Ipak, nova je vlast željela nastaviti s filmskom proizvodnjom, pa je Jirešu dala zeleno svjetlo za sljedeći projekt – adaptaciju nadrealističkog romana Vítězslava Nezvala, koji je češku narodnu bajku (pohádka) spojio s avangardnim nasljeđem.

Jireš je radikalizirao Nezvalov predložak tako što je dob junakinje spustio sa 17 na 13 godina, a u zapletu je pokidao većinu uzročno-posljedičnih veza, preobrazivši adaptaciju u nadrealni psihoseksualni košmar kojim defiliraju lopovi, vampiri, vragovi, vještice i sadistički svećenici, koji neprestano mijenjaju identitete. Pritom je zanimljivo da Jireš izokreće pravila filmova koji žensko odrastanje prikazuju kroz žanrove fantastike i horora, pa nije Valerie ta koja postaje monstruozna (kao npr. mala Regan u Egzorcistu, 1973), nego svijet oko nje zadobiva obrise čudovišnosti.

Režimska kritika odbacila je Valerie kao umjetničko prenemaganje, no njegova provokativna kombinacija erotike i simbolizma zaokupila je pažnju gledatelja diljem svijeta, zbog čega je Valerie postala jedan od rado gledanih klasika čehoslovačkog modernizma. Film je navodno ostavio i veliki dojam na spisateljicu Angelu Carter, koja će se u zbirci Krvava komora (1979) i kasnijoj adaptaciji U družbi vukova (1984) također pozabaviti feminističkom i psihoanalitičko revizijom klasičnih bajki.