Godine 1939., Guido stiže u Arezzo u Toskanu da bi se zaposlio kao konobar u hotelu svoga ujaka. Tamo upoznaje Doru, lijepu učiteljicu, koju osvaja šarmom i humorom. Uskoro se vjenčaju i dobivaju sina Giosuea. No zbog svog židovskog podrijetla, Guido i Giosue odvedeni su u koncentracijski logor. Kako bi sina zaštitio od zastrašujuće stvarnosti, Guido ga odluči uvjeriti da je sve što se događa oko njega samo igra.

Život je lijep bio je veliki hit druge polovice 1990-ih. Kritika je hvalila njegov neočekivan, humorni pristup temi Holokausta, a hvaljen je zbog svoga scenarija, režije i glumačkih nastupa. Na Festivalu u Cannesu osvojio je Grand Prix, a nagrađen je i Oscarima za najbolji strani film, glazbu (Nicola Piovani) i glavnog glumca – Roberta Benignija.